Zdravlje

Hrvatski zdravstveni sustav je relativno dobro prebrodio covid krizu, ali potrebne su javne reforme

  • Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske organizirala je Digital Healthcare Policy Brunch koji je okupio predstavnike Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, predstavnike zdravstvenih ustanova te ekonomske stručnjake na kojemu se razgovaralo o održivosti i oporavku zdravstvenog sustava nakon pandemije te su dane jasne smjernice za buduću reformu zdravstvenog sustava
  • Unatoč izazovima COVID-19 pandemije hrvatsko zdravstvo ide u dobrom smjeru, no potrebne su sustavne reforme kako bi zdravstveni sustav bio financijski održiv i stabilan
  • Korona-kriza je i prilika za transformaciju i digitalizaciju zdravstvenog sustava, povećanje sredstava za razvoj i investicije kako bi se spremno i učinkovito dočekao post-pandemijski period i kako bi zdravstvena zaštita bila još kvalitetnija za naše građane

Hoće li COVID-19 pandemija imati utjecaja na održivost hrvatskog zdravstvenog sustava? Koji su prijedlozi za reformu zdravstvenog sustava radi financijske održivosti i stabilnosti? Kako su se bolnice snašle tijekom pandemije? Je li korona-kriza ujedno i period za konačno provođenje suštinskih reformi u zdravstvu, transformaciju i digitalizaciju zdravstvenog sustava? Ovo su samo neka od gorućih pitanja kojih su se dotakli sudionici Digital Health Care Policy Brunch-a u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) na temu „Financijska održivost zdravstvenog sustava nakon COVID-19“.

U okviru vrlo dinamične i konstruktivne rasprave o prijedlozima za reformu zdravstvenog sustava radi organizacijske i financijske održivosti te „krvnoj slici“ hrvatskog zdravstva tijekom i nakon korona-krize, razgovarali su Lucian Vukelić, dr. med. spec. (ravnatelj HZZO-a), Gordan Žanić, dipl. oec. (ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva), prof. dr. sc. Alen Ružić, dr.med. (ravnatelj KBC Rijeka), doc. dr. sc. Marinko Rade, mr. sc. orth. med., MBA (ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” Rovinj), prof. dr. sc. Hrvoje Šimović (Ekonomski fakultet Zagreb) te direktor UPUZ-a mr. sc. Dražen Jurković, dr.med.

 „COVID pandemija je kumulativno ostavila velike troškove HZZO-u, koji je imao smanjene prihode iz doprinosa, povećana izdavanja za testiranja, bolovanja, cijepljenja, liječenja i ostalo. Problem se nalazi i u neizvršenju financijskih obveza zdravstvenih ustanova prema HZZO-u zbog utjecaja pandemije. HZZO bilježi gubitak prihoda od doprinosa za 2020. godini u iznosu oko milijardu i pol kuna, uz 2 milijarde kuna predviđenih rashoda za cijepljenje, bolovanja, liječenja vezano za COVID epidemiju, u što je uključeno 420 milijuna kuna rezerviranog budžeta za cjepiva i oko 82 milijuna kuna za lijek koji liječi simptome COVID-19, dok troškovi rastu za 50 milijuna kuna tjedno.“, izjavio je Lucian Vukelić, dr.med.spec., ravnatelj HZZO-a.

Gordan Žanić, dipl.oec., ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva istaknuo je kako na financijsku situaciju u zdravstvenom sustavu utječu mnogi faktori, no pri tome prava pacijenata neće biti zakinuta. Ovakav zdravstveni sustav je neodrživ te su nužna hitna rješenja i s prihodovne i rashodovne strane, naglašavajući kako postoji prostora za racionalizaciju i poboljšanja u mnogim segmentima:

„U Ministarstvu zdravstva pokušavamo uštedjeti na nekoliko razina, primjerice kroz objedinjenu javnu nabavu, no ima prostora recimo, u odobravanju lijekova, širini smjernica i sl. jer tu se troškovi značajno povećavaju, no treba voditi računa o potrebama pacijenata. Problem je i neispunjavanje bolničkih limita u nekim slučajevima, što otvara i prostora za raspravu na ovom području. Financijska slika zdravstva je vrlo kompleksna situacija i nitko nije našao rješenje preko noći. Činjenica jest da je ovakav zdravstveni sustav neodrživ te da je jedno od rješenja veće izdvajanje za zdravstvo“, naglasio je Gordan Žanić, dipl.oec., ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva.

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske mr. Dražen Jurković, dr. med., istaknuo je da se zdravstveni sustav uspješno nosi s COVID epidemijom, no da su potrebna sustavna rješenja kako bi zdravstveni sustav bio financijski održiv. Kratkoročna i nužna rješenja bile su tzv. sanacije, kojih je u 2020. godini bilo čak četiri, čime su se sanirali dugovi prema veledrogerijama.

„Potreban je novi model za rješavanje problematike dugova, koji između ostalog uključuje isplatu cjelokupnog iznosa zakonski predviđenih sredstava iz državnog proračuna po člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji iznosi 4,2 milijarde kuna, a koje Ministarstvo financija treba doznačiti HZZO-u. Uz takav prihod HZZO ima sasvim drugačiju mogućnost suradnje i razgovora sa zdravstvenim ustanovama o adekvatnim cijenama zdravstvenih usluga i limitima, uz jasno definiranje odgovornosti u poslovanju“, izjavio je mr. Dražen Jurković, dr.med, direktor UPUZ-a.

Na strani prihoda, osim poštivanja Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju o sredstvima koja se u državnom proračunu osiguravaju za zdravstvo, UPUZ je predložio još nekoliko rješenja za bolju financijsku stabilnost i održivost zdravstvenog sustava. Predlaže razmatranje mogućnosti promjena u dopunskom zdravstvenom osiguranju povećanjem iznosa participacije, s ciljem poticanja građana na osiguranje, a ne radi dodatnog opterećenja građana. Potrebno je odrediti standard usluga i materijala, kako bi se usluge i materijali iznad standarda (npr. kod ugradbenog materijala) mogli dodatno platiti putem dodatnog zdravstvenog osiguranja. Predlaže uvođenje tzv. poreza na rizična ponašanja, odnosno porez na duhan i duhanske proizvode, koji bi se uplaćivao u namjenski fond HZZO-a – povećanjem cijene kutije cigareta za 1 kunu, godišnje bi se dobilo dodatnih 400 milijuna kuna. Također, potrebno je veće korištenje sredstava fondova EU.

Na stani rashoda, UPUZ predlaže uštede putem objedinjene javne nabave i za pojedine lijekove i potrošne materijale. Također, nastavak provođenja ”masterplana” bolnica objedinjavanjem pojedinih djelatnosti i stvaranjem centara izvrnosti, te praćenje ishoda liječenja, posebice za liječenje posebno skupim lijekovima. Uštede zdravstvenog sustava mogu biti provedene i premještanjem naknada, npr.  bolovanje, rodiljne i dr., koje godišnje iznose oko 3 milijarde kuna, iz HZZO u nadležnost neke druge institucije, kako je to praksa i u drugim zemljama Europske unije.

Pandemija COVID-19 itekako je utjecala na rad bolnica, posebice na rad velikih bolničkih centara.  „Broj usluga u specijalističko konzilijarnoj zaštiti je pao za 14%. Svi onkološki pacijenti, traume i hitnoće su dobili zdravstvenu skrb te je limit u prosincu ostvaren. U siječnju je zabilježen značajan porast izdvanja za zaposlene i to zbog velikog broja prekovremenih sati u prosincu, kada smo imali velik broj COVID oboljelih djelatnika, kao i u samoizolaciji i zato je ostatak djelatnika imao povećan broj prekovremenih sati.“- rekao je Alen Ružić, dr.med., ravnatelj KBC Rijeka.

Jedan od zaključaka je i taj da se premalo izdvaja za zdravstvo po glavi stanovnika. Dok EU izdvaja 3000 eura po glavi stanovnika za zdravstvo, Hrvatska izdvaja tek 800 eura. „Možda problem održivosti zdravstva leži u činjenici da imamo svega 38,4% aktivnih osiguranika. U prijevodu – jedan aktivni osiguranik financira 2,7 osiguranika koji koriste te usluge, ali ih ne plaćaju.“, – rekao je doc.dr.sc. Marinko Rade, mr.sc.orth.med., MBA, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” Rovinj.

Pritom je naglasio kako je zbog korona-krize privremeni zastoj medicinskog turizma utjecao na smanjenje prihoda Specijalne bolnice u Rovinju za gotovo 50% uz poteškoće u izvršavanju ugovora s HZZO-om zbog epidemioloških mjera. No ipak, s velikim optimizmom gleda u budućnost naglašavajući da su akumuliranu dobit iz prethodnih godina iskoristili da bi se prebrodio ovaj period, u kojem su također radili na razvoju i investiranju u ustanovu kako bi spremno dočekali post-COVID period.

Ekonomski stručnjaci slažu se da postojeći broj radno aktivnog stanovništva teško može osigurati dostatno financiranje radno neaktivnog stanovništva i svih onih kojima su zajamčena prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu. Hrvatskoj nedostaje 220 tisuća zaposlenih u odnosu na zemlje Europske unije. „Hrvatska izdvaja po stanovniku duplo manje nego EU, ali struktura izdvajanja je takva da su 80% toga doprinosi. Teško da ćemo mi u segmentu doprinosa moći povećavati izdvajanje jer doprinosi još jako opterećuju plaće. Ali one druge segmente obveznih prihoda koji izlaze iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, prihode proračuna, to je nešto što treba dovesti u red. U prosjeku dug je oko milijardu i pol kuna godišnje što se ne uplati iz državnog proračuna za zdravstvo. Taj dug varira iz godine u godinu. Mislim da je to polazna točka.“- izjavio je Hrvoje ŠimovićEkonomski fakultet Zagreb.

Naglašeno je kako je veliki potencijal za prihodovnu stranu zdravstva porez na duhan i porez na alkohol, ali prvenstveno kao preventivne mjere.

Hrvatski zdravstveni sustav je relativno uspješno izdržao situaciju uzrokovanu COVID-19, no u skorijoj budućnosti morat će se sustavno rješavati otvorena pitanja. Dugovi u zdravstvu su dugogodišnji problem, te se moraju što prije sustavno riješiti uključivanjem svih dionika i više ministarstava, zaključili su sudionici.

Predložene mjere na ovom panelu Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske svakako su jedan od koraka na putu prema željenoj transformaciji zdravstvenog sustava.

FOTO ilustracija: Unsplash

Redakciju pratite i na Facebooku te Instagramu.

Povezani članci

Krema koja čini čuda! Ublažite bore, riješite se akni, strija…

Redakcija

Alergičari će obožavati ovaj proizvod

Redakcija

Cijepiti se ili ne protiv HPV-a?

Redakcija